tvrdoća, otpornost materijala prema prodiranju drugoga znatno tvrđega tijela. To je jedno od svojstava materijala, koje kod tehn. materijala ovisi o sastavu i strukturi materijala, temperaturi tijela, brzini prodiranja i dr. Tvrdoća i vlačna čvrstoća uzajamno su vezana svojstva materijala, tako da već prema načinu mjerenja tvrdoće postoji i mogućnost međusobnoga preračunavanja rezultata mjerenja. Tako se npr. s pomoću jednostavnijega mjerenja tvrdoće na nekoj postojećoj mehan. konstrukciji može odrediti vlačna čvrstoća materijala, dok bi njezino izravno mjerenje zahtijevalo veća oštećenja konstrukcije i složenija ispitivanja. Prvu klasifikaciju materijala prema tvrdoći načinio je njem. mineralog F. Mohs na poč. XIX. st., prema kojoj su svi materijali svrstani u 10 razreda tvrdoće. Danas se prema Mohsovoj skali tvrdoće (→ mohs, friedrich) zbog slabe selektivnosti klasificiraju samo minerali. Za mjerenje tvrdoće na području tehnike postoji niz metoda, kojima se mjeri veličina ili dubina otiska nastaloga utiskivanjem penetratora (indentora) u površinu materijala djelovanjem sile. Postupci se prema načinu opterećenja penetratora razvrstavaju na statičke (polaganim opterećivanjem) i dinamičke (naglim opterećenjem), te se nadalje razlikuju prema obliku penetratora. Klasične su metode za mjerenje tvrdoće Brinellova i Vickersova, kojima se mjeri veličina otiska nakon utisnuća čelične kuglice, odn. dijamantne istostranične piramide. Rockwellovom se metodom mjeri dubina prodora dijamantnoga stošca ili čelične kuglice. U posljednje su doba za mjerenje tvrdoće razvijene metode za mjerenje prodora penetratora u materijal pri opterećivanju i rasterećivanju, uz istodobnu registraciju sile u cijelome mjernom ciklusu. Tvrdoća plastike, gume i njima sličnih materijala mjeri se po tzv. Shorovoj metodi, kod koje se čelični penetrator utiskuje u materijal s pomoću priručnog uređaja s oprugom. Prodiranje od 2,5 mm označuje najmanju tvrdoću (0 šora), a po linearnoj skali bez registriranoga prodiranja tvrdoća je najveća (100 šora). Pri mjerenju tvrdoće krhkih materijala primjenjuje se postupak nalik na onaj za minerale, tj. određuje se opterećenje kojim je potrebno opteretiti dijamantni šiljak da se pri paranju dobije zarez širok 1/100 mm.
